Bee Omot

𝐏 č 𝐞𝐥𝐢𝐧𝐣𝐢 𝐯𝐨𝐬𝐚𝐤 ima jako široku primjenu od najstarijih civilizacija do danas: zbog svojih prirodnih, zaštitnih svojstava nalazimo ga i na egipatskim mumijama. Rimljani su koristili voštane pločice za pisanje; otud izraz 𝘵𝘢𝘣𝘶𝘭𝘢 𝘳𝘢𝘴𝘢 - neispisana, prazna, izglađena voštana pločica. Ovaj vosak je kemijski jedinstven i nemoguće ga je proizvesti, a najširu primjenu nekad je imao u izradi svijeća jer one čiste zrak i pomažu kod alergija. 𝐁𝐨𝐫𝐨𝐯𝐚 𝐬𝐦𝐨𝐥𝐚 je pored svakodnevne medicinske imala kod nas i onu praktičnu funkciju u  premazivanju brodova. Od smole četinjača, posebice crnog bora, imamo smolu, paklinu, to jest Paklenicu, Paklinu i Paklinske otoke. Koristila se i za luč i vidanje rana. U Hrvatskoj su od smolarenja ostala samo imena - borovu smo smolu nekad eksploatirali od Brača, Hvara ili Korčule sve do Đurđevačkih pesaka - danas moramo po smolu na zapad Europe gdje se ona crpi na neki novi, ekološkiji način.  𝐉𝐨𝐣𝐨𝐛𝐢𝐧𝐨 𝐮𝐥?...

🐝 Sastav: tekstil koji koristimo u izradi omota od pčelinjeg voska ima oeko tex standard i može dolaziti u dodir s namirnicama. Koristimo kvalitetno (i relativno skupo) ulje jojobe, a ne kokosovo ili neko drugo, što bi nam u konačnici i donijelo nešto veći profit, ali ne i zadovoljstvo. Borovu smolu smo najprije nabavljali u Americi i s nekim vrstama smo bili jako zadovoljni, ali se uglavnom radilo o robi široke potrošnje. I bez obzira na sve borove našeg Jadrana i dugu tradiciju smolarenja, kod nas se smola više ne proizvodi pa smo sreću pronašli u Francuskoj: u novim metodama održivog bio smolarenja. A najbitniji sastojak našeg ručnog rada je i najdelikatniji jer pčelinji vosak (kao i med) često se patvori, to jest dodaje mu se jeftiniji parafin, a naši mirisni žuti izvori idu od Like sve do Zagorja iz kojeg nam je stigao novi vosak koji uskoro namjeravamo isprobati. 🐝 Količina: omoti od nekih stranih proizvođača koji su nam dospjeli u ruke jako su tanki i doslovno pods...

  Ovome tekstu nije kumovalo izvješće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s početka godine o tome koliko radimo otpada od hrane po stanovniku, mada bi moglo poslužiti kao okidač. Naime, u njemu između ostalog piše kako dosta hrane bacamo jer je pravilno ne čuvamo.  No, krenimo iz početka: 76 % otpada od hrane stvara se u obiteljskim kućanstvima a godišnje po stanovniku bacamo 71 kilogram hrane. U prijevodu, samo danas će se baciti preko tisuću tona hrane u Hrvatskoj. Nije sva hrana što se baci jestiva, ali jest 40 posto otpada od hrane. Što je apsolutno šteta, s koje god strane na taj podatak gledali. Prijedlozi za smanjivanje otpada od hrane su: planiranje kupnje, provjera datuma trajanja, čuvanje hrane, pravilno održavanje hladnjaka i zamrzivača, zatim i zamrzavanje hrane, iskorištavanje hrane pretvaranjem u gnojivo te čuvanje financija. Mi bi skromno dodali i uporabu prirodnih "čuvara" hrane baziranih na tradicionalnim receptima kao što su omoti od pčelinjeg vosk...

Na hrvatskoj Wikipediji nećete ih naći, ali ako u tražilicu Instagrama utipkate # beeswaxwraps , otkrit ćete oko sto sedamdeset pet tisuća objava o omotima od pčelinjeg voska. Nije to previše, ali uzmite u obzir da omoti ( voštani omoti , pamučne folije s voskom , voskomoti ili kako ih god želite zvati) postoje tek nekih desetak godina. Neki kažu da ih je izumila vlasnica Abeego-a 2008. godine, neki tvrde nešto drugo, ali bit priče je da ova moderna inventivna tehnika u čuvanju hrane ima duboke tradicijske korijene. Pčelinji vosak i borova smola upotrebljavali su se na razne načine u očuvanju svježine hrane, sa svrhom vodonepropusnosti ili zaštite od mikroba. A u kombinaciji s jednom pamučnom krpicom i malo jojobina ili kokosova ulja - stvaraju se prava mala čuda svježine sa zerowaste komponentom. Ekološki, kompostabilni omoti ujedno i dišu što sprječava skupljanje vlage u omotanom siru, sendviču, voću, povrću ili zdjeli s ostacima hrane. Omote možete napraviti sami, naručiti iz ino...

Radi se o tekstilnom proizvodu, to jest pamučnim krpicama koje su impregnirane kombinacijom pčelinjeg voska , borove smole i ulja jojobe . Svrha im je zadržati svježinu hrane , bilo da direktno omotamo sireve, voće, povrće ili sendviče, bilo kad ostatke hrane u zdjelama prekrijemo omotom. Sama svojstva voska, smole i ulja štite hranu od mikroba i dok je cijeli omot nepromočiv , on ujedno i diše, tako da se u omotima ne nakuplja vlaga.  Funkcionalno su ljepljivi i dovoljno savitljivi da ih toplinom dlanova jednostavno malo ugrijemo da lakše slijede oblik hrane. Omoti su i ekološka i kvalitetna zamjena za aluminijsku i plastičnu foliju  u kuhinji, te su ustvari jedan sasvim novi proizvod koji u sebi sadržava i tradicijska i moderna znanja u čuvanju hrane Ne koristimo ih za omatanje svježeg mesa i ribe, a kako se vosak topi na šezdeset stupnjeva omote čuvamo podalje od izvora topline.  Peremo ih u hladnoj vodi s malo sapunice. Omote od pčelinjeg voska koristimo minimalno ...