Ovome tekstu nije kumovalo izvješće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s početka godine o tome koliko radimo otpada od hrane po stanovniku, mada bi moglo poslužiti kao okidač. Naime, u njemu između ostalog piše kako dosta hrane bacamo jer je pravilno ne čuvamo.
No, krenimo iz početka: 76 % otpada od hrane stvara se u obiteljskim kućanstvima a godišnje po stanovniku bacamo 71 kilogram hrane. U prijevodu, samo danas će se baciti preko tisuću tona hrane u Hrvatskoj.
Nije sva hrana što se baci jestiva, ali jest 40 posto otpada od hrane. Što je apsolutno šteta, s koje god strane na taj podatak gledali.
Prijedlozi za smanjivanje otpada od hrane su: planiranje kupnje, provjera datuma trajanja, čuvanje hrane, pravilno održavanje hladnjaka i zamrzivača, zatim i zamrzavanje hrane, iskorištavanje hrane pretvaranjem u gnojivo te čuvanje financija. Mi bi skromno dodali i uporabu prirodnih "čuvara" hrane baziranih na tradicionalnim receptima kao što su omoti od pčelinjeg voska.
Osim što hrana duže ostaje svježa, zaštićena je od mikroba u vodonepropusnom omotu koji ne sakuplja vlagu, ujedno istiskuje iz uporabe plastičnu i aluminijsku foliju što omote čini funkcionalnim ekološkim proizvodom koji se višekratno koristi, a ujedno je i kompostabilan.
Što bi više od toga? Nisu omoti od pčelinjeg voska naš unikatan izum da bi stali uz bok Vegeti u vašoj kuhinji, ali su dovoljno vrijedan i dobro izveden svjetski ručno rađeni obrtnički proizvod koji služi u čuvanju hrane od nepotrebnog propadanja i svih moralnih i financijskih nelagoda koje idu s tim.
Omoti se rade od eko tekstila, domaćeg pčelinjeg voska, borove smole i ulja jojobe. U @beeomot im dodamo i onaj gram čarobnih sastojaka čiju tajnu znaju samo pčele :)
Primjedbe
Objavi komentar