Ovome tekstu nije kumovalo izvješće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s početka godine o tome koliko radimo otpada od hrane po stanovniku, mada bi moglo poslužiti kao okidač. Naime, u njemu između ostalog piše kako dosta hrane bacamo jer je pravilno ne čuvamo. No, krenimo iz početka: 76 % otpada od hrane stvara se u obiteljskim kućanstvima a godišnje po stanovniku bacamo 71 kilogram hrane. U prijevodu, samo danas će se baciti preko tisuću tona hrane u Hrvatskoj. Nije sva hrana što se baci jestiva, ali jest 40 posto otpada od hrane. Što je apsolutno šteta, s koje god strane na taj podatak gledali. Prijedlozi za smanjivanje otpada od hrane su: planiranje kupnje, provjera datuma trajanja, čuvanje hrane, pravilno održavanje hladnjaka i zamrzivača, zatim i zamrzavanje hrane, iskorištavanje hrane pretvaranjem u gnojivo te čuvanje financija. Mi bi skromno dodali i uporabu prirodnih "čuvara" hrane baziranih na tradicionalnim receptima kao što su omoti od pčelinjeg vosk...
Blog o omotima od pčelinjeg voska